Ekosustav budućnosti - Hrvatska 2074.

Scenarij 3

Ekosustav budućnosti

Živimo u vrijeme koje je po mnogima prijelomna točka za budućnost ekosustava Zemlje. Klimatske promjene i poremećaji te prirodne katastrofe poput dugotrajnih suša ili obilnih padalina djeluju upozoravajuće i potiču nas da više govorimo o tome, ali s velikih se riječi hitno mora prijeći i na velika djela… Unatoč klimatskim promjenama s kojima smo suočeni, u Hrvatskoj je danas još uvijek izrazito ugodno živjeti, a imamo i prirodne resurse koji će u budućnosti predstavljati istinsko bogatstvo.

Primjerice, imamo prosječnih gotovo 30.000 kubnih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku, što je najviše u EU, čak 47 posto površine Hrvatske prekriveno je šumom, pa se prema tom postotku nalazimo na visokom devetom mjestu u Europi, a Zagreb je nakon Osla sa 74 posto zelenih površina najzelenija europska prijestolnica… Hoćemo li uspjeti očuvati ove i druge prirodne resurse za buduće naraštaje, hoćemo li biti jedna od vodećih svjetskih destinacija u koju će ljudi željeti doći zbog prekrasne i očuvane prirode, ugodne klime, velike bioraznolikosti?

Iako budućnost ne možemo predvidjeti, raspolažemo znanstvenim spoznajama i podatcima koji nam omogućavaju da konstruiramo neke od mogućih scenarija: kakve nas klimatske promjene očekuju, kakav ćemo ekosustav imati za 50 godina i kako će se to odraziti na našu svakodnevicu i kvalitetu življenja.

Video

Ispunite anketu i podijelite svoje mišljenje s nama:

Ekosustav budućnosti

Pesimističan scenarij

Zemljin je ekosustav na putu prema kolapsu, a nesposobnost globalnih vlada ne pruža adekvatne odgovore na izazove s kojima se susrećemo. Ugljične emisije nisu smanjene s obzirom na to da se svijet okrenuo povećanoj proizvodnji i konzumaciji, bez obzira na katastrofalne posljedice. Hrvatska je također fokusirana na ekonomski i društveni razvoj, a pokušaji utjecaja na klimatske promjene pokazali su se nedostatnima i neadekvatnima, pa briga za okoliš i klimu više nisu među prioritetima jer se ta bitka smatra odavno izgubljenom.
Znatno reducirani ledeni pokrov na Antarktici nezaustavljivo se topi što je izravna posljedica globalnog zagrijavanja, a razina oceana i mora drastično se povećala te su brojni priobalni gradovi potopljeni, a stanovništvo evakuirano prema unutrašnjosti, što dovodi do prenapučenosti. Istodobno dio sjeverne Europe doživljava mogući pad temperature i srozavanje uvjeta za život.
Stotine milijuna klimatskih izbjeglica traži utočište u zemljama koje su manje pogođene ovim promjenama, a jedna je od njih i Hrvatska. Na globalnoj razini, pa i razini Hrvatske, ove migracije uzrokuju učestale prosvjede i sukobe s domicilnim stanovništvom.
Temperatura je Zemlje porasla oko 3 Celzijeva stupnja. Hrvatska nije izuzetak i suočava se s ekstremnim vrućinama koje prelaze i 50 stupnjeva ljeti te s brojnim požarima koji su opustošili većinu od čak 74 posto zelenih površina koliko ih je Hrvatska imala prije 50-ak godina.
U većim gradovima poput Zagreba žive oni najsiromašniji. Zbog nesnošljivih uvjeta, ekstremnih vrućina i onečišćenja gradove su napustili svi oni koji su za to imali prilike. Život se odvija tijekom noći, kada su uvjeti pogodniji, a disati se mora pod maskama zbog velikog broja štetnih čestica u zraku.
Nestašica vode također je jedan od glavnih problema. Pitka su voda i čist zrak luksuz, proizvode se i naplaćuju, a priuštiti si ih može samo 10 posto populacije. Hrvatska je prije 50 godina imala veliko vodeno bogatstvo s kojim se nije pametno ni ekonomično upravljalo, te smo sada u situaciji da ovisimo o stranim vlasnicima i da vlastiti zlata vrijedan resurs skupo plaćamo.
Razina se mora u Hrvatskoj povećala i do jedan metar, obala je potopljena, uključujući dobar dio nekad napučenih i turistički atraktivnih gradova poput Splita, Zadra, istarske obale... Rive i područja uz more kontinuirano su pod vodom, a područjima na uzvisinama redovito prijete plime te visoki valovi i pijavice, a u unutrašnjosti i tornada.
Zbog acidifikacije i zagađenosti Jadranskog mora zalihe su ribe iscrpljene, a isto je i sa životinjskim svijetom u kopnenom dijelu zemlje koji je uništen deforestacijom.

Ekosustav budućnosti

Realističan scenarij

Klimatske promjene nismo uspjeli usporiti, pa smo svjedoci sve većih ekstrema: tijekom ljeta svjedočimo sve većim temperaturama, a u ravničarskim se dijelovima Hrvatske pojavljuju tornada, dok u budućnosti u zimi možemo očekivati nezapamćene udare hladnoće, bit će česte velike suše, a količine oborina rušit će rekorde… Klima u Hrvatskoj postaje sve suša, pa hrvatski jug klimatski nalikuje zapadnoj obali Izraela.
Došlo je do prosječnog povećanja razine Jadranskog mora za 30 centimetara (rive Umaga, Novigrada, Rovinja, Poreča, Zadra, Splita… sve su češće poplavljene, pa u ekstremnim uvjetima počinju nalikovati na Veneciju). Pokažemo li se odgovornima, iskušat ćemo tehnologije geoinženjeringa te pokušati podići i proširiti priobalno zemljište i izgraditi mobilne barijere uz gradove ili pak ići na izdizanje riva i prvog reda kuća uz more.
Sve veće suše, a time i nedostatak hrane te porast razine mora i oceana, ugrozile su više od 200 milijuna ljudi u svijetu, u smislu neposredne opasnosti ili negativnog utjecaja na životni standard, pa desetci milijuna klimatskih izbjeglica traže spas i utočište u drugim zemljama, posebice onima koje su manje ugrožene poput Hrvatske. Hrvatskoj je najbliža subsaharska Afrika… No i izbjeglice iz Sirije, Irana, Pakistana, Indije, Bliskog istoka, Mongolije i Kine mogle bi potražiti utočište u Europi. To se izravno reflektira i na Hrvatsku u koju dolaze milijuni izbjeglica i koji naseljavaju urbane sredine, ali i ruralna područja kontinentalne Hrvatske poput Like i Slavonije. Također bi značajan dio domaćeg stanovništva mogao napustiti priobalna područja i preseliti u unutrašnjost zemlje da bi se zaštitili od čestih nesnošljivih vrućina te povećanja razine mora i potopa koje ono uzrokuje. Zbog povećanja temperature, ali i radikalnih promjena u razumijevanju kvalitete života, mnogi su se iz gradova povukli na sela gdje su okruženi zelenilom i ugodnijom klimom. U većim gradovima obitavaju radnici, građani slabijeg imovinskog statusa i doseljenici.
Temperatura će porasti više od 1,5 Celzijeva stupnja u prosjeku, usprkos pojačanim naporima da se umanji ugljični otisak, emisije stakleničkih plinova, a time i zagrijavanje Zemlje. Više od 80 posto energije koju upotrebljavamo dolazi iz obnovljivih izvora. Hrvatska je pametno iskoristila visok potencijal za proizvodnju solarne energije, a koji je čak 50 posto veći od europskog prosjeka. Isto je i s geotermalnim potencijalom, koji je čak 60 posto veći od prosjeka EU, dok su velike hidroelektrane revitalizirane i modernizirane. Na većini objekata u urbanim sredinama postavljeni su solarni paneli, a u funkciji su brojne solarne elektrane i vjetroparkovi.
Globalnim Protokolom o otpadu obvezali smo se upotrebljavati 50 posto ranije korištenih materijala u proizvodnji i pronaći novu uporabu za 90 posto svog otpada. Zahvaljujući tome, ali i zdravijoj prehrani, manjem broju putovanja, smanjenju potrošnje energije i vode, renoviranju zgrada i uvođenju održivih metoda prijevoza, ugljične su emisije svedene na prihvatljivu razinu.
Klimatske su promjene i inicijative utjecale i na tržište rada, pa se veći broj ljudi zapošljava na radnim mjestima koja su vezana za smanjenje zagađivanja okoliša i kružno gospodarstvo iako se najznačajniji dio tih procesa obavlja automatizirano, strojevima. Gradnja se u potpunosti prilagođava otpornosti na prirodne nepogode, pa su zgrade otporne i stabilne.
Iako se porast temperature najviše osjeti na gradskom asfaltu, Zagreb i drugi gradovi Hrvatske dodatno su povećali broj zelenih površina, te su i tako donekle poboljšali kvalitetu života.
Jedan od ključnih hrvatskih aduta i dalje su obnovljive zalihe pitke vode kojima država mudro upravlja, pa je to jedna od ključnih prednosti života u Hrvatskoj, odnosno useljavanja u Hrvatsku.

Ekosustav budućnosti

Optimističan scenarij

Klimatske promjene na globalnoj razini značajno su usporene, a ugljične su emisije na razinama s početka dvadesetog stoljeća. Zahvaljujući tome sustav Golfske struje i dalje je postojan, premda oslabljen, a ledeni pokrov na Antarktici također je stabilan nakon više desetljeća kontinuiranog otapanja.
Razina oceana i mora nije drastično porasla, tek za 10 do 20 centimetara u proteklih 50 godina, tako da priobalna naselja i gradovi nisu značajnije ugroženi. Tamo gdje je prijetnja od potapanja bila izraženija, razvijeni su visokotehnološki sustavi obrane od povećane razine mora.
U većem dijelu svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, resursi se konzumiraju odgovorno te se pazi na to da budu redovito obnavljani. Održivost je postala imperativ i glavna odrednica kulture življenja. Gradnja je u potpunosti otporna na potrese i prirodne nepogode, poput oluja.
Hrvatska je jedan od najvećih europskih proizvođača organske hrane. Ključna su joj prednost velike zalihe obnovljivih izvora vode kojima mudro upravlja. Hrvatska je zapravo postala prirodna tvornica kvalitetne vode koja će biti ključni resurs sredine 21. stoljeća. Na globalnom tržištu posebno je tražen brend „kraške vode“, čiste, pune minerala, zdrave, nezagađene… Konkurenciju će činiti, iako s manje kvalitetnim proizvodom, pogoni za desalinizaciju mora (kao u Dubaiju).
Zaustavljen je gubitak bioraznolikosti, a zaštićena područja svjedoče obnavljanju Zemljina ekosustava, flore i faune. Dokaz su tome brojne biljne i životinjske vrste koje su se s praga izumiranja ponovno rasprostranile Hrvatskom i svijetom.
U Hrvatskoj je zelenih površina 30 posto više nego prije 50 godina, a osobito se pazi na održavanje i povećavanje zelenih površina u gradovima. Grad Zagreb postao je najzelenija prijestolnica Europe. Sagrađene su kaskadne retencije na Savi kod Zagreba. S četiri brane i s hidroelektranama od Bregane do Prečkog grad je dobio reguliranu rijeku, besplatnu struju za javnu rasvjetu, četiri rekreacijska jezera i sigurnu građevinsku zonu uz Savu s najljepšim pogledom te bogatom infrastrukturom mostova, kao i muzeja i igrališta za djecu. Naravno, grad je dobio i riječnu marinu. Na 90 posto stambenih zgrada nalaze se solarni paneli ili vrtovi u kojima se organski uzgaja povrće.
Hrvatska, kao pionir biodigitalnog turizma, postala je atraktivno odredište istraživača stila života temeljenog na zdravlju, a povećan je i interes u cijelom svijetu za našom organskom hranom, maslinovim uljem, sanatorijima, sportskim objektima i zdravstvenim hotelima. Jadran je postao europska sigurna zona za testiranje „plutajućih gradova“ koji su dovoljno stabilni da izdržavaju udare vremena, klizišta, odrone, požare, poplave i tajfune…
Temperatura je porasla prosječno 1 Celzijev stupanj, a 97 posto energije koju upotrebljavamo dolazi iz obnovljivih i niskougljičnih izvora. Zbog maksimalnog iskorištavanja prirodnih i obnovljivih izvora energije, poput sunca, vjetra i geotermalnih izvora, Hrvatska je jedan od najvećih europskih proizvođača i izvoznika zelene energije.
Hrvatska je zadržala prosječne dnevne temperature od prije 50 godina što znači da ima izrazito blagu klimu pogodnu za život i turizam.
Zakonima i protokolima snažno se potiče smanjenje dozvoljenog ugljičnog otiska svakog pojedinca i svake organizacije, a implementacijom umjetne inteligencije sve se mjeri i evidentira te se tako izbjegavaju prekoračenja.
Zelena i održiva ekonomija zapošljava veliki dio stanovništva. Programi edukacija i profesionalnog usavršavanja financiraju se iz oporezivanja ugljičnih emisija, čime se dodatno potiče inovacija i napredak u području obnovljivosti.

U izradi scenarija sudjelovali su: Korado Korlević, prof. dr. sc. Mario Šiljeg, Tomislav Fiket, ing., akademik Igor Rudan, prof. dr. sc. Velimir Srića i prof. dr. sc. Božo Skoko.