Gospodarski razvoj - Hrvatska 2074.

Scenarij 4

Gospodarski razvoj

Hrvatska je ekonomija u trenutku razrade ovog scenarija jedna od najbrže rastućih u Europskoj uniji. Prema kupovnoj moći po glavi stanovnika Hrvatska je pretekla četiri članice EU-a, a razvijenost ekonomije iznosi 76 posto prosjeka EU-a i u porastu je. Turistička sezona i ove godine bilježi pozitivne trendove, a tom glavnom stupu hrvatskog gospodarstva doprinosi globalno rastuća svijest o hrvatskim prirodnim ljepotama, gastronomiji, vinima i kulturnom bogatstvu.

Pa ipak, nad budućnošću se nadvijaju sjene. Sve izraženije klimatske promjene značajno će utjecati na turističke trendove u Europi, a ekonomija je poduprta radom stotinjak tisuća stranaca koji dolaze izvan granica EU-a i izazivaju niz složenih društvenih posljedica za koje stručnjaci kažu da se nismo spremni nositi s njima.

Uskoro završava era NPOO-a i lako dobavljivog novca Europske unije za oporavak nakon pandemije, a porast razvijenosti Hrvatsku će gurati prema društvu članica EU-a koje uplaćuju više sredstava nego što se njima koriste.

Video

Ispunite anketu i podijelite svoje mišljenje s nama:

Gospodarski razvoj

Pesimističan scenarij

Negativne posljedice klimatskih promjena potpuno su ugrozile hrvatski turizam. Plaže i obale više ne postoje kao turistički proizvod, a dobar dio njih uništilo je podizanje razine mora i ekstremni klimatski događaji. Prije toga godinama smo bili prepoznati kao klasična destinacija masovnog turizma. Kapaciteti su nastavili rasti po ubrzanoj stopi, pretežito stanovi za kratkoročni najam, a to je dodatno zaoštrilo sezonalnost i gužve u ljetnim mjesecima. Dio lokalnih zajednica otvoreno je bojkotirao turizam zbog nemogućnosti normalnog života ljeti i pustoši zimi kada sve zjapi prazno.
U najekstremnijoj opciji klimatskih promjena sve su rive na Jadranu potopljene, kao i gotovo svaka stara gradska jezgra uz more. Nema više starog Trogira, dijelova Solina, Kaštela i Splita. Nestali su Poljud, Dioklecijanova palača, Lora… Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj nestali su isto kao i veći dio Omiša, niži dijelovi dubrovačkog starog grada, delta Neretve, ušće Krke, cijela povijesna jezgra Zadra i većina otočkih naselja.
Ono što nije uništila klima, dokrajčilo je nekonvencionalno ratovanje putem komunikacijskih mreža. Informacijski ratovi za širenje straha i panike, kibernetički napadi na infrastrukturu, udari na financijske sustave i kritične instalacije poput elektrana i vodovoda svakodnevica su u velikim geopolitičkim sukobima Zapada i Istoka u 21. stoljeću i Hrvatska toga nije pošteđena.
Europska unija dezintegrirala se pod vanjskim i unutarnjim pritiscima, tako da je Hrvatska ostala bez oslonca i morala se okrenuti sama sebi. Euro više ne postoji, svijet trguje u (digitalnim) dolarima i juanima.
Demografski slom izazvao je teške posljedice po gospodarstvo. Hrvatska je već do 2050. izgubila četvrtinu svog stanovništva, s oko četiri milijuna pala je na tri milijuna stanovnika, a pad se nastavio i dalje. Nedostatak radne snage više se ne može nadomještati imigracijom jer je rast globalne populacije zastao, a u europskim je zemljama broj stanovnika pao za 20 do 30 posto. Do 2050. globalni se rast stanovništva praktički sveo na nulu i rezervoari su jeftine radne snage mlađe dobi iscrpljeni.
Raširena primjena umjetne inteligencije i nanomedicine stvorila je izuzetno polarizirano društvo s feudalnim karakteristikama. Uska manjina ima pristup najkvalitetnijim medicinskim uslugama i mogućnostima genetskog poboljšavanja u odnosu na ostatak populacije.
Kao i zdravstvo, školstvo se rascijepilo na loš i slabo financiran državni sustav i skupi privatni dostupan samo bogatima.
Istodobno je automatizacija uništila bolje, uredske poslove u financijskim institucijama i korporacijama. Stanovništvo je izrazito ostarjelo i najveći dio proračuna troši se na skrb i zdravstvene usluge, dok nedovoljno ostaje za istraživanja i razvoj, jedini put do rasta u svijetu u kojem se populacija smanjuje. Hrvatska je u negativnoj spirali i svakog je dana sve teže živjeti u njoj.

Gospodarski razvoj

Realističan scenarij

Hrvatska je do 2074. uspjela napraviti određene političke i ekonomske iskorake te sustići gospodarsku razvijenost gornje trećine europskih država.
Broj se stanovnika stabilizirao na razini ranih 2020-ih, ali uz bitno promijenjenu etničku strukturu. Hrvatska nije mjesto sveopće društvene nesigurnosti kao daleko polariziranije države razvijenog Zapada, ali također nije mjesto koje se može pohvaliti snažnom socijalnom kohezijom, s obzirom na to da su izostale primjerene mjere integracije i mjere podizanja nataliteta.
Turistička industrija donekle je neutralizirala klimatski udar na obale uvođenjem inovativnih turističkih proizvoda na području zdravstvenog turizma i wellnesa, personaliziranih iskustava s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja i kulture putem psihofizičke rekuperacije. Ruralni, zdravstveni, kulturni, enogastronomski, nautički, sportski i drugi specijalizirani oblici turizma omogućili su revitalizaciju turističkih područja pogođenih klimatskim promjenama. Turizam je ostao sezonalan, ali mnogobrojni turisti izbjegavaju putovanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci, pa se značajan dio turističkog prometa prelio u predsezonu i posezonu te na kontinentalni dio zemlje.
Psihološko zadovoljstvo turista bit će važnije od samog odmora što podrazumijeva sve veći broj individualiziranih turističkih programa, usklađenih prema zahtjevima pojedinaca. Isto pretpostavlja i visoko specijaliziranu ponudu za goste više platežne moći. Zbog klimatskih će promjena morska turistička ponuda i dalje biti glavni motiv dolaska turista u Hrvatsku. No daleko će se više ulagati u kontinentalni turizam što pretpostavlja sasvim drugačiju turističku ponudu koja je utemeljena na aktivnostima vezanima za aktivan boravak u prirodi, razne kreativne tečajeve, mindfulness i well-being programe, uz prateću gastronomiju. Gastronomska ponuda, iako će i dalje bazirati na lokalnim proizvodima, bit će različita od ove danas s obzirom na to da promjena klime uzrokuje i promjenu flore i faune. Tako ćemo, moguće, u planinskim dijelovima Hrvatske nuditi gastronomske proizvode koji su danas tipični za Sredozemlje (npr. smokve, grožđe, masline itd.). Zimski turizam više neće biti utemeljen na skijanju i sanjkanju.
Dakle, Hrvatska će ostati kvalitetna i popularna turistička zemlja, a turizam će ostati temelj razvoja i egzistencije brojnog stanovništva u primorju i na kontinentu. Apartmanizacija će se i dalje događati, ali smanjenim intenzitetom. Doduše i prosvjedi protiv masovnog turizma bit će normalni, a i izgubit ćemo pomalo na autohtonosti zbog demografskih trendova koje uvjetuju dolazak strane radne snage.
Prehrambena industrija restrukturirala se i uvelike usvojila proizvodnju kultiviranog mesa i mesa biljnog podrijetla. Zbog uštede tla primjenjuje se vertikalni i hidroponički uzgoj bilja, uzgajaju se genetički modificirani organizmi, a biljna sirovina upotrebljava se za proizvodnju sintetičkog mesa. Uobičajena je metoda 3D ispisa mesa kojom se oponaša vlaknasta struktura odrezaka. Popularni su i insekti čiji je uzgoj jednostavan, bogati su proteinima, imaju malo masti i dobar su izvor kalcija.
Uređivanje gena omogućilo je određenu otpornost usjeva na klimatske promjene koje su sa sobom donijele nove bolesti i nametnike, kao i razdoblja suše i pretjeranih padalina. Zahvaljujući svim tim naporima Hrvatska donekle pokriva svoje potrebe za hranom.
Automatizacija i digitalizacija u industriji donekle je ublažila nedostatak radne snage, a o ostarjelom stanovništvu sada uvelike brinu roboti i malobrojni liječnici oboružani dijagnostičkim algoritmima. Stanovništvo je demografski raznolikije, od umirovljenika iz EU-a do stanovnika siromašnog europskog i globalnog juga koji dolaze u potrazi za zaradom i pitkom vodom.

Gospodarski razvoj

Optimističan scenarij

Hrvatski BDP rastao je iznadprosječnim stopama, a BDP od putovanja i turizma još snažnije od toga, pa je Hrvatska sada iznad prosjeka Europske unije prema kupovnoj moći stanovništva i razvijenosti. BDP samo mjeri potrošnju i već sad je loš pokazatelj. Zamijenjen je indeksom sreće i glavno ministarstvo svake vlade je ono koje se bavi „srećom i zadovoljstvom“ stanovništva.
Hrvati žive zdravim i ispunjenim životom, a prosječna očekivana zdrava životna dob dolazi do okrugle brojke 100. Pristup kvalitetnim i personaliziranim zdravstvenim uslugama jest univerzalan i troškovno učinkovit. Takav razvoj događaja moguć je zahvaljujući etičkoj i sigurnoj implementaciji umjetne inteligencije (AI-a) i nanomedicine u području dijagnostike i terapije. Isto vrijedi i za obrazovni sustav u kojemu učenici imaju personalizirane AI mentore koji im znatno pomažu u učenju novih znanja i vještina. Hrvatska je uspjela nadvladati demografsku krizu i vratiti broj stanovnika na razinu prije Domovinskog rata.
Industrijske i poljoprivredne poslove obavljat će roboti, kao i većinu uslužnih. Ljudima ostaje kreativnost i zabava, uz pomoć AI osobnih asistenata.
Industrijski proizvođači preispitali su temelje svojih biznisa, pa su problem nedostatka radne snage riješili snažnim ulaganjem u razvoj digitalnih i interpersonalnih vještina radnika koje imaju na raspolaganju. Digitalna tehnologija pružila je njihovim korisnicima poboljšano iskustvo, riješila nedostatak broja zaposlenika i poboljšala radne uvjete.
Hrvatska je globalno prepoznata kao prirodna tvornica kvalitetne vode koja će biti ključni resurs sredine 21. stoljeća. „Kraška voda“ je nezagađena i izuzetno zdrava te je postala popularan brend zbog svoje čistoće i bogatstva mineralima. Ipak, konkurencija su joj pogoni za desalinizaciju mora.
Umjesto da se bave monotonim poslom, radnici u Hrvatskoj usmjereni su na radna mjesta na kojima je nužan ljudski dodir i pružanje personalizirane usluge klijentima, dok automatizacija i digitalizacija vode računa o ponavljajućim zadatcima.
Udar klimatskih promjena hrvatski turizam riješio je višestrukom strategijom restrukturiranja. Muzeji, atrakcije i povijesna mjesta sada su posve interaktivni zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti, a povijesni događaji rekonstruiraju se pred očima turista zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Tko želi biti na prevrućoj plaži kad može gledati bitku na Krbavskom polju ili svjedočiti oslobađanju Knina kao da je svjedok povijesnih događaja?
Na turizam osobito blagotvorno djeluje očuvanost okoliša u Hrvatskoj, pa su Gorski kotar, Lika i Banija postali epicentri ekoputovanja.
Zbog sveprisutnosti tehnologije i užurbanog života turisti sve više traže oaze mira i odvojenosti od „svijeta“, žele se vraćati prirodi da bi uživali u „normalnim stvarima“ koje su već postale pomalo zaboravljene. Tražit će se autohtonost i jedinstveni doživljaji, pasivni i aktivni. Hrvatska će uvelike profitirati u budućnosti jer je idealan poligon za brojne turističke proizvode i mikrolokacije koje će se putem društvenih medija i AI-a moći gotovo savršeno promovirati i brendirati.
Klasična industrija naučila se oslanjati na obnovljive i „čiste” izvore energije, dok su fosilna goriva praktički nestala iz gospodarske upotrebe. U poljoprivredu je ušla greensoft tehnologija koja precizno izračunava potrebne količine vode, gnojiva i pesticida, uz težnju k ekološkom uzgoju s minimalnim učinkom na okoliš.
Zahvaljujući najprije Rimcu, a potom i nizu drugih inovativnih proizvođača, Hrvatska je prepoznata kao globalni trendsetter u proizvodnji naprednih električnih automobila.
Potražnja hrane u svijetu porasla je, a Hrvatska je sada zahvaljujući robotima, senzorima temperature i zraka, dronovima za praćenje usjeva i drugim tehnologijama ne samo fleksibilnija i učinkovitija u proizvodnji hrane nego je i neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda.
Neki poslovi postali su suvišni: taksiji voze sami, putničke agencije ne postoje, liječnici se oslanjaju na algoritme, umjetna inteligencija izvještava o sportskim događanjima i financijskim vijestima. Međutim pojavila su se nova radna mjesta i poslovi koje ljudi, ključno, više ne obavljaju iz ureda. Mjeri se stvarna produktivnost, a ne vrijeme sjedenja za stolom.
Hrvatska je postala jedan od lidera u razvoju i primjeni novih enzima za razgradnju plastike u morima te tehnologija za pročišćavanje zraka i otpadnih voda, što dodatno pojačava pozitivan imidž hrvatskog turizma. Združena primjena nuklearne energije i obnovljivih izvora zaokružili su priču prelaska na održivo gospodarenje resursima i doprinijeli globalnim klimatskim ciljevima.

U izradi scenarija sudjelovali su: prof. dr. sc. Velimir Srića, prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, dr. sc. Damir Krešić, prof. dr. sc. Josip Mikulić, akademik Igor Rudan i prof. dr. sc. Božo Skoko.