Kultura i zabava u budućnosti

Scenarij 5

Kultura i zabava u budućnosti

Kultura, zabava i umjetnost područja su za koje je vjerojatno najteže napisati scenarije jer uvelike ovise o ljudskoj kreativnosti i mašti, a manje o znanstvenim činjenicama i mogućim projekcijama. Kako će izgledati visoka, a kako popularna kultura u Hrvatskoj za pedeset godina? Kako ćemo se zabavljati u budućnosti?

Što će ostati od hrvatskog načina života? Što će se događati s kreativnom industrijom? Hoćemo li više ili manje čitati? Koji će naši velikani iz kulture nadživjeti naše vrijeme? Što će biti s hrvatskom glazbom i filmom? Po čemu bi nas svijet trebao percipirati u budućnosti?

S druge su strane sportaši postali naši najveći ambasadori zahvaljujući uspjesima koje kontinuirano ostvaruju. To se, naravno, u najvećoj mjeri odnosi na nogomet, najvažniju sporednu stvar na svijetu. No hoće li nogomet to uvijek biti i na temelju čega se možemo nadati da ćemo u nogometu zadržati trenutni status, ostati u samom vrhu?

Video

Ispunite anketu i podijelite svoje mišljenje s nama:

Kultura i zabava u budućnosti

Pesimističan scenarij

Zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije brojni su poslovi nestali, pa su skladatelji, tekstopisci, pjevači, scenaristi i slikari postali stvar prošlosti. U digitalnom svijetu kultura i umjetnost, a posebno glazba, stvaraju se dominantno putem umjetne inteligencije.
Zbog smanjene financijske moći hrvatskih kulturnih i umjetničkih institucija koje ne mogu pratiti korak s razvijenijim društvima dolazi do njihove potpune marginalizacije. Korisnici putem metaversa imaju priliku digitalno „putovati“ na najprestižnije kazališne predstave i glazbene koncerte, u svjetski popularne muzeje.
Gubitak socijalnog kontakta i razvoj tehnologije dovodi do potpunog prestanka organizacije live događanja s publikom. Sve kulturne i umjetničke događaje ljudi prate putem VR tehnologije iz vlastitog doma. Broj domaćih umjetnika pao je za 70 posto s obzirom na to da je cijena produkcije sadržaja vrlo visoka i dostupna samo najvećim svjetskim izvođačima.
Domaća kulturna i kreativna industrija postaju potpuno zanemarive – s prihodima od 0,2 posto u hrvatskom BDP-u.
Zbog reaktivnih politika i strategija, te nedostatka ulaganja u kreativnu industriju, u potpunosti se izgubio suvremeni hrvatski kulturni identitet pod utjecajem jačih medijskih industrija.
Unatoč pokušajima „obrane“ hrvatskog jezika od tuđica vokabular novih generacija neće se od njih moći obraniti, pa je nesumnjivo da će se mijenjati i sam hrvatski jezik. U kulturi, zabavi i umjetnosti prevladavat će engleski jezik u odnosu na hrvatski.
S obzirom na to da sustav hrvatskoga sporta nije tijekom 2020-ih i 2030-ih prepoznao prijetnje daljnjem razvoju sporta, od kojih se najviše ističe zanemarivanje i urušavanje sustava školovanja sportskih trenera, nedovoljna ulaganja u sportsku infrastrukturu, značajno smanjenje ne samo broja već i udjela djece i mladih u populaciji te nesustavan i neadekvatan odgovor na izražen problem pretilosti, loše prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti djece i mladih, hrvatski sport doživljava ozbiljan i strmoglav rezultatski pad.
O velikim sportskim uspjesima hrvatskih sportaša s početka 21. stoljeća hrvatska djeca uče od djedova i baka koji im prepričavaju svoja sjećanja dok zajedno obilaze velebne prostore Hrvatskog sportskog muzeja.
Na rijetke sportske uspjehe koji se gotovo bez izuzetka događaju u individualnim sportovima, a koji nisu proizvod sustava, već najčešće „obiteljskoga fanatizma i posvećenosti“, društvo obraća malo ili nimalo pozornosti.
S gašenjem i nestajanjem velikog broja sportskih klubova značajan se broj sportskih objekata, a naročito sportskih dvorana i nogometnih igrališta, prenamjenjuje u gospodarske i druge objekte ili se ruše radi izgradnje umirovljeničkih domova i umirovljeničkih stambenih naselja/zajednica.
Uzrokovano demografskim slomom koji je doveo do nikad manjeg broja djece i mladih, kao i padom životnog standarda te smanjenja ulaganja u sport, gasi se velik broj sportskih klubova i natjecanja diljem Hrvatske. Dinamo i Hajduk zbog financijskih su dugova ugašeni.
Hrvatska, nekad sportska velesila u brojnim sportovima, više ne predstavlja faktor na globalnoj sceni. Najuspješniji sportski kolektiv, nogometna reprezentacija, već se godinama ne uspijeva plasirati na svjetska i europska prvenstva. U hrvatskim klubovima u najpoznatijim i najpraćenijim sportovima 90 posto igrača iz stranih je zemalja.
Nacionalna natjecanja u brojnim se sportovima uopće više ne održavaju. Zbog nedostatka ulaganja u amaterski sport te izostanka edukacije manje od 20 posto stanovnika Hrvatske sportski je aktivno, zbog čega raste postotak kroničnih bolesti i teških oboljenja u društvu.
Zimski sportovi i natjecanja, poput skijanja, zbog globalnog se zatopljenja više ne održavaju.
E-gaming je zamijenio sportska natjecanja i danas je najpraćenije sportsko natjecanje u Hrvatskoj.

Kultura i zabava u budućnosti

Realističan scenarij

U svijetu umjetnosti umjetna će inteligencija imati sve veći utjecaj na način na koji umjetnici stvaraju i distribuiraju svoja djela. Gotovo polovina umjetničkih djela i zabavnih sadržaja generirat će se s pomoću AI algoritama što će dovesti do smanjenja potražnje za tradicionalnim oblicima umjetnosti poput ručno izrađenih slika ili skulptura.
Međutim strojem inducirana kultura postat će masovna uz pomoć dostupnosti, a rukom kreirana, analogna, odnosno ljudski rađena i izvođena postat će vrlo skupa i time dostupna samo društvenoj eliti. Izvedbene umjetnosti i dalje će biti zastupljene jer značajan dio publike traži žive umjetnike na sceni.
S obzirom na to da se tehnologijom AI-a sve više koristimo u umjetnosti, svjedočit ćemo porastu pravnih i etičkih pitanja vezanih za vlasništvo nad umjetničkim djelima, autorska prava i pravo na kreativnu kontrolu, što bi moglo dovesti do dugotrajnih rasprava i pravno-političkih intervencija u cilju zaštite prava umjetnika i osiguranja pravedne kompenzacije za njihov rad.
Na cijeni će biti sve vrste umjetnosti koje omogućuju aktivno sudjelovanje i tzv. eskapistička iskustva (tj. ona koja omogućuju potpuno uranjanje i zaborav stvarnosti). To podrazumijeva da je kulturni konzument aktivni sudionik i/ili sukreator umjetničkih aktivnosti. Da bi se takva iskustva postigla, povećat će se znanja o korištenju kulturnih „alata“ (kao što su boja, oblik, simetrija, ritam, harmonija, tonalitet…) u kreiranju doživljaja koji uključuju sva osjetila kulturnog konzumenta i utječu na njegovo razumijevanje kulture, stvaranje značenja i posljedično pamćenje doživljaja odnosno vlastitu transformaciju.
Očekuje se porast popularnih glazbenih showova, kvizova i ostalih angažirajućih zabavnih formata. Općenito, prevladat će popularna naspram visoke kulture uz sve značajniji porast konzumenata kulture zabave.
Visoku kulturu zaštitit će isključivo intervencije javnih politika. Kultura na tržištu imat će sve veći značaj putem svoje instrumentalne vrijednosti, što pretpostavlja njezinu valorizaciju u smislu poboljšanja zdravlja, razvoja ekonomije, u urbanim intervencijama i sl.
U stvaranju doživljaja kultura će sve više surađivati s drugim područjima (npr. s gastronomijom da bi stimulirala sva osjetila i stvorila pamtljiva iskustva) ili dopuštati aktivne osjetilne interakcije konzumenata sa samom umjetnošću (npr. putem dodirivanja, mirisanja, slušanja i sl.).
Dosadašnje institucije poput kina i kazališta i dalje će postajati, no sadržaj će više biti prilagođen dojmljivosti prezentacije (golemi ambijenti, multiosjetilne stimulacije) koja je neprimjenjiva u kućnim uvjetima (skučeni ambijenti, limitirani multiosjetilni stimulansi).
Koncerti i predstave bit će miks virtualne stvarnosti i live izvedbe: događanja će se pratiti uz VR pomagala. Gotovo sve kulturne i umjetničke izvedbe moći će se gledati „uživo“ iz vlastitog doma.
„Akustični“ koncerti postat će nešto rijetko i ekskluzivno za manji broj birane publike.
Trendovi će se reciklirati i prilagođavati novim generacijama, dok će avangardna umjetnost cvjetati u privatnim okolinama s mogućnošću postajanja main stream umjetnosti zahvaljujući novim medijima.
Kulturnu scenu označit će simbioza prirode i tehnologije, privatnog i javnog multimedijskog prostora, ljudskog i sintetičkog kreativnog izražavanja.
Muzeji budućnosti prerast će iz mjesta koja izlažu tematske kolekcije u mjesta koja prvenstveno lokalnoj zajednici nude stvarna životna iskustva koja donose transformacije i psihološku dobrobit. U ponudi će biti kulturni programi s pozitivnim utjecajem na zdravlje posjetitelja u smislu smanjivanja tjeskobe i poticanja boljeg raspoloženja.
Očekuje se sve veći broj digitaliziranih knjiga te njihova digitalna dostupnost za široki broj konzumenata. To će biti od najveće koristi za publicistiku, znanstvene knjige te knjige koje se upotrebljavaju u obrazovanju. Čitanost knjiga sve će više padati, a „klasičnu“ knjigu zamijenit će digitalizirane informacije odnosno novi format vizualne konzumacije knjiga (tipa napredne infografike).
Do 2074. od časopisa i novina preživjet će samo oni usko specijalizirani s dodanom vrijednošću, no izvjesno je da će knjižnice kao fizička mjesta i dalje imati svoju društvenu ulogu, odnosno ulogu posudionica prvenstveno beletristike ili popularne i self help literature. Opstat će svega nekoliko nakladnika i to onih koji su najspremniji na značajnije inovativne iskorake u smislu novih formata knjiga i književnosti te proširivanje tržišta izvan Hrvatske.
Sport će ostati posljednje „utočište istine i činjenica“ i zbog toga će učvrstiti svoj status u društvu. Problem budućnosti bit će genski doping za koji sport neće biti spreman, odnosno bit će teško kontrolirati njegovu zlouporabu.
Vrhunski će sport ostati proizvod za konzumaciju, a sport će kao pokret obuhvaćati sve veći broj ljudi koji će sve više shvaćati da bavljenje sportom podiže životni standard.
Svjetska nogometna prvenstva uključivat će sve više reprezentacija, nestajat će razlika između „malih“ i „velikih“ nacija, a organizacija Olimpijskih igara bit će „rezervirana“ za bogate nacije.
Sport će se pratiti putem novih medija i uz pomoć VR-a. Utakmice i natjecanja gledat će se iz „prvog lica“ – kroz objektive kamera na natjecateljima. Gledatelji će sami moći upravljati izborom načina gledanja sportova.
Hrvatska je i dalje putem nastupa klubova i reprezentacija prisutna na velikim sportskim natjecanjima, a rezultate će ostvarivati talentirani pojedinci u individualnim sportovima. Sportski su rezultati na razini trenutnih. Hrvatska kao mala nacija i dalje je poznata po nogometu, dok se ostali sportovi sve više marginaliziraju.
E-sports je po vrijednosti i po brojnosti publike jednak uobičajenim sportovima. Najveća sportska zvijezda u Hrvatskoj osoba je koja igra igrice.

Kultura i zabava u budućnosti

Optimističan scenarij

Unatoč sve većoj prisutnosti AI generiranih umjetničkih djela umjetnici će početi eksperimentirati s novim načinima izražavanja i kreativnosti, posebno kroz fuziju tradicionalnih umjetničkih medija s tehnologijom, što će rezultirati raznolikijim i inovativnijim umjetničkim praksama. Zbog ljubavi prema fizičkim umjetničkim djelima i njihovoj autentičnosti u budućnosti će i dalje postojati stalna potražnja za tradicionalnim umjetničkim medijima poput slika, skulptura i keramike.
Javne politike dovele su do značajnog povećanja ulaganja javnih i privatnih sredstava u kulturu i umjetnost.
Pristupačnija mogućnost konzumacije umjetnosti dovela je do povećanja broja publike u Hrvatskoj za više od 30 posto u odnosu na danas.
Hrvatski glazbenici, glumci, umjetnici među najvećim su svjetskim zvijezdama. Hrvatski film osvojio je još 2030. Oscara za najbolji strani film. Od tada je globalno prepoznat hrvatski film koji, umjesto pesimizma i sivila koji su ga krasili početkom stoljeća, nudi dojmljive ljudske priče i čarobnu prirodu.
Kultura i kreativna industrija postat će jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda te će u domaćem BDP-u njihovi prihodi iznositi 8 posto.
U ponudi zdravstvenog turizma bit će i kulturni programi s pozitivnim utjecajem na zdravlje posjetitelja u smislu smanjivanja tjeskobe i poticanja boljeg raspoloženja. Termin za takve programe bit će programi eudaimonije (od istoimene grčke riječi koja označava sreću, dobrobit, blagostanje).
Liječnici će propisivati uputnice za posjete muzejima i drugim kulturnim ustanovama s ciljem rješavanja manjih zdravstvenih tegoba pacijenata. Termin koji će za to biti uvriježen u zdravstvenim i kulturnim politikama bit će preskriptivna kultura. U tom prostoru, osim samog uživanja u tematskim sadržajima, muzeji će nuditi programe liječenja ili zacjeljivanja psiholoških tegoba. Zato će muzejski djelatnici imati visoko specijalizirane vještine te suradnike iz drugih područja (psihologe, zdravstvene djelatnike, IT stručnjake, dizajnere, neurologe itd.).
Demografski rast i financijski razvoj Hrvatske, kao i efikasne javne politike u pogledu edukacije građana od najmlađe dobi po pitanju zdravog i aktivnog života, rezultirali su time da se gotovo 80 posto radno aktivnog stanovništva te mladih aktivno bavi sportom. Hrvatska je zbog toga jedna od najzdravijih i sportski najaktivnijih nacija u Europi.
Broj sportskih klubova i članova sportskih saveza povećan je 30 posto. Svaka osnovna i srednja škola ima multifunkcionalnu sportsku dvoranu.
Na Olimpijskim igrama, koje će se 2072. godine po prvi puta održati u Zagrebu, hrvatski će sportaši još jednom potvrditi poziciju Hrvatske kao jedne od najuspješnijih svjetskih sportskih nacija te će Hrvatska biti u „top 3“ zemlje svijeta po broju osvojenih medalja i zlatnih medalja po broju stanovnika.
Hrvatska je prije toga bila domaćin svjetskog nogometnog prvenstva 2054. godine. U 8 hrvatskih gradova izgrađeno je 8 modernih stadiona po najvišim svjetskim standardima. Pokazala se izvrsnim domaćinom te je zahvaljujući utjecaju u FIFA-i uspjela uvrstiti neka dodatna pravila natjecanja.
Tijekom 2070-ih pojavit će se nova generacija hrvatskih nogometaša i košarkaša koji će ponoviti i nadmašiti uspjehe košarkaša iz 1990-ih te nogometaša s kraja 2010-ih i početka 2020-ih godina. U istom će desetljeću vaterpolisti i rukometaši postati višestruki europski i svjetski prvaci te će se niz hrvatskih sportskih uspjeha iz prethodnih desetljeća nezaustavljivo nastaviti.
Hrvatsko će se skijanje vratiti na veliku scenu sjajnim rezultatima unuka Janice i Ivice Kostelića koji će rezultatski nadmašiti svog djeda i baku.
Od novih sportova u kojima postižemo uspjehe ističe se e-sport, futsal, snowboard, moderni petoboj i nogomet za žene, dok tradicionalni sportovi poput vaterpola i rukometa gube na popularnosti.
Hrvatski će model organizacije i upravljanja u sportu, koji je prošao veliku reformu tijekom 2030-ih godina, postati jedan od najcjenjenijih europskih i svjetskih modela.
Umjetna će inteligencija promijeniti stadione u organske strukture dubokog učenja. Kapacitet sjedećih mjesta na novoizgrađenim stadionima vjerojatno će postati manji ili barem fleksibilniji da bi se prilagodio navijaču koji želi imati poboljšano iskustvo koje nije ograničeno samo na igru.

U izradi scenarija sudjelovali su: Ivica Kostelić, prof. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, prof. dr. sc. Josip Mikulić, dr. sc. Damir Krešić, prof. dr. sc. Feđa Vukić, dr. art. Tihoni Brčić, Matej Meštrović, dr. sc. Iva Hraste Sočo, prof. dr. sc. Zrinko Čustonja iprof. dr. sc. Božo Skoko.