Međunarodni odnosi - Hrvatska 2074.

Scenarij 1

Međunarodni odnosi

Politička previranja na globalnoj razini tijekom zadnjih nekoliko godina ponovno su dosegnula vrhunac, mijenjaju se odnosi snaga među svjetskim liderima, stvaraju se novi savezi i koalicije, te dolazi do stvaranja nove geopolitičke slike svijeta. Hrvatska je članica EU-a od 2013. godine i ima određen politički utjecaj u Uniji, aktivna je u NATO savezu te sudjeluje u mirovnim misijama i operacijama, a s drugim članicama surađuje na rješavanju pitanja sigurnosti i obrane.

Ali, kakva će biti pozicija Hrvatske u budućnosti, a kakav značaj Europske unije? Hoće li Hrvatska uspjeti jačati svoj strateški položaj unutar EU-a i hoće li biti relevantna na globalnoj razini? Što će se događati s regijom u budućnosti, kakvu ćemo vanjsku politiku voditi prema drugima, osobito zemljama u okruženju? Hoće li se EU širiti ili gubiti države članice?

Hrvatska je trenutačno jedna od najsigurnijih zemalja u Europi, ali se u sve većoj mjeri suočava s izazovima vezanima za migracije. Hoćemo li i dalje uspjeti zadržavati ili poboljšavati status sigurne zemlje? Koje su potencijalne žarišne točke u smislu novih ratova i previranja? Hoće li se umjesto ratova za naftu voditi ratovi za vodu i neke druge resurse zbog kojih bi se Hrvatska mogla naći na meti nekih drugih zemalja? Što su hrvatski strateški interesi u budućnosti, nakon što smo postali članica EU-a, NATO-a, Schengenskog područja i europodručja?

Video

Ispunite anketu i podijelite svoje mišljenje s nama:

Međunarodni odnosi

Pesimističan scenarij

Ratni su sukobi eskalirali na globalnoj razini i mnoge su države devastirane, a ekonomije uništene. Uz konvencionalne ratove vode se i dugotrajni informacijski ratovi kojima se širi strah i panika. UN više nema nikakav značaj u svijetu.
Tome je prethodilo razdoblje novog hladnog rata, a Europska je unija bila suočena s političkim i ekonomskim pritiscima te je došlo do njezine dezintegracije. Najmoćnije zemlje suočavale su se s razornom ekonomskom krizom.
Hrvatska pluta kako je struje nose. Zemlja smo ograničenih resursa i sposobnosti te se nedovoljno kvalitetno koristimo našim mogućnostima. Imamo tri milijuna stanovnika, od čega je milijun stranih radnika i njihovih potomaka. S obzirom na to da je Hrvatska oslabljena, u ovom razdoblju geopolitičke nestabilnosti i sukoba druge države (uključujući one u neposrednom okruženju) pokazuju ambiciju za osvajanje njezinog teritorija i resursa. Tako je teritorij Hrvatske bio u nekoliko navrata zahvaćen ratnim zbivanjima. Dodatno, otuđenost i netrpeljivost u našem društvu poprimaju zabrinjavajuće razmjere.
Uz brojne probleme s uspostavljanjem funkcionalne infrastrukture, političke stabilnosti i osiguravanjem potrebnih resursa dodatni su izazov i učestale prirodne katastrofe koje su posljedica klimatskih promjena.
Posljedica ratnih sukoba među državama i blokovima jesu i unutardržavni sukobi: pojavljuju se manje skupine koje djeluju kao gerilski pokreti te ugrožavaju cjelovitost i integritet zemlje.
Egzistencija Hrvatske kao države ozbiljno je opterećena i ugrožena tim zbivanjima, a sigurnosni i politički sustav devastiran je te ne uspijeva odgovoriti na izazove. Hrvatska se suočava s nizom sigurnosnih izazova te ne uspijeva osigurati najosnovnije potrebe za svoje stanovništvo, uključujući pitku vodu i hranu, zaštitu od vanjskih neprijatelja te pružanje osnovne razine zdravstvene skrbi. Stopa kriminala izrazito je visoka i Hrvatska je postala mjesto sukoba više kriminalnih organizacija.
Hrvatska više nema kontrolu ni nad resursima koji se nalaze na njezinom području, uključujući vodne zalihe, te ih mora kupovati od kompanija koje ih kontroliraju. Cijena je resursa visoka i kontinuirano raste jer ih druge bogatije zemlje mogu platiti više od Hrvatske.
Vojno-sigurnosni savezi u kojima je Hrvatska bila članica više ne postoje, tako da nemamo ni vanjske saveznike koji bi pomogli u uspostavljanju kontrole nad situacijom. Hrvatska je ujedno odavno zanemarila razvoj vojno-tehnoloških kapaciteta i nema osposobljen kadar koji bi mogao biti učinkovit u obrani teritorija te uspostavljanju sigurnosnih mjera.

Međunarodni odnosi

Realističan scenarij

Hrvatska je 2074. odgovorna članica središnjeg europskog političkog i vojnog saveza koji je nastao na temeljima Europske unije koja je prošla kroz značajne reforme, okuplja manji broj država i glavni joj je cilj postizanje sigurnosti i gospodarskog razvoja država članica, uz njihovu snažnu integraciju.
Putem reformi i prilagodbi prošao je i NATO savez te sada ima ponešto drugačiju ulogu, pa je Europski centralni politički i vojni savez preuzeo ključne nadležnosti koje je ranije imao NATO.
Iza Hrvatske i Europe poduže je razdoblje bez ratova, ali svi su svjesni rastućih mogućnosti eskalacija vojnih sukoba, kao i mogućih prirodnih katastrofa koje nas, pod utjecajem klimatskih promjena, sve snažnije pogađaju.
Globalno su nastupile značajne promjene u odnosima moći među zemljama. Ograničene eskalacije i ratovi između pojedinih zemalja i dalje su prisutni na globalnoj razini, a unatoč tome što se umjetna inteligencija i visokotehnološka oružja već dugo upotrebljavaju u ratovanju, klasične tehnike i metode također su i dalje prisutne.
Hrvatska svoj položaj u Europi i na globalnoj razini gradi na vještoj diplomaciji gdje se pokazala učinkovitim medijatorom, ali jednako tako i na reputaciji koju je stekla uz pomoć razvoja i implementacije novih tehnologija u brojnim industrijama, uključujući onu vojnu, te zalihama pitke vode.
Dok politika s oprezom gradi partnerstva s drugim državama, istaknuti akteri u privatnom sektoru puno otvorenije pristupaju partnerima iz drugih zemalja te putem suradnje uspješno pozicioniraju Hrvatsku u svijetu. Prepoznati smo kao relevantni u područjima energetike, umjetne inteligencije i novih tehnologija u zdravstvu i prehrambenoj industriji.
Nakon razdoblja velikih migracija i migrantskih kriza Europa je danas dom milijunima novih migranata. To je popravilo ekonomske izglede i perspektive Europe koja se suočavala s nedostatkom radne snage, ali i otvorilo pitanja integracije, društvenih podjela i napetosti.
I Hrvatska je u tom kontekstu jedna od država Europe koja je zanimljiva klimatskim i ekonomskim migrantima, a danas ima 30 posto doseljenika u ukupnoj populaciji naše zemlje. Hrvatska istovremeno privlači i brojne Europljane koji doseljavaju zbog ugodnije klime i sporijeg tempa života u odnosu na brojne druge europske zemlje.
Hrvatska je i dalje sigurna zemlja, zadržala je taj status unatoč brojnim izazovima. Stopa je kriminala niska premda se gospodarski kriminal na krilima umjetne inteligencije i novih tehnologija i dalje razvija brže od zakonodavstva koje bi trebalo prevenirati i sankcionirati nezakonite radnje.
Neki od glavnih izazova s kojima se Hrvatska susreće odnose se na značajne promjene demografske slike i periodične međureligijske i međuetničke napetosti, a tu su i izazovi potpune integracije doseljenika. Uz navedeno tu su i problemi izazvani klimatskim promjenama, što zahtjeva prilagodbu u svim područjima života, ali i politička nestabilnost u regiji koja stvara neželjene tenzije.
Geopolitička nestabilnost u Europi te unutarnja destabilizacija društva mogle bi ohrabriti radikalne političke snage pojedinih susjednih država ili većih sila u pokušaju svojatanja nekih dijelova hrvatskog teritorija.

Međunarodni odnosi

Optimističan scenarij

Hrvatska je jedna od najuspješnijih i najperspektivnijih država Europe te jedna od strateških članica političkih i vojno-sigurnosnih saveza svijeta. Hrvatska zbog svog statusa utječe na sve ključne odluke tih saveza i tako ostvaruje svoje političke i sigurnosne nacionalne interese.
Svojom politikom, gospodarstvom i međunarodnim odnosima izgradili smo imidž zemlje koja je među najpoželjnijima za život, a uz općenito blagostanje društva Hrvatska je i među zemljama koje su zbog sigurnosti najzanimljivije za strane investicije.
Hrvatska ima izrazito razvijenu demokraciju i senzibilitet za ljudska prava i potrebe, primjer je drugima u svijetu te nas brojne druge zemlje podržavaju i gledaju kao uzor.
U odnosu na razdoblje od prije 50 godina Hrvatska je postala izrazito napredna u četiri područja: u razvoju novih tehnologija, dekarbonizaciji i proizvodnji zelene energije, znanosti i obrazovanju te elitnom i zdravstvenom turizmu (organska hrana, čisti zrak, čisto more, mediteranska prehrana, vrhunske liječničke usluge, sport…).
Vojno-tehnološki kapaciteti postali su iznimno važni u recentno vrijeme kontinuiranih međudržavnih tenzija, a Hrvatska je došla do razine neupitne regionalne vojne sile te je susjedne zemlje bez iznimke respektiraju. Kao takva je Hrvatska istovremeno postala i globalno prepoznatljiva po ulozi diplomatskog pregovarača te kao velika zagovarateljica mira.
Hrvatska je uspjela dobro zaštiti i očuvati vlastite strateške resurse, poput vode, te od njih danas profitira cijelo društvo. Prosperitet i zadovoljstvo građana životom u Hrvatskoj snažno su utjecali i na stopu kriminala koja je na povijesno najnižim razinama, a Hrvatska je jedna od država s najvišim sigurnosnim standardima na svijetu.
Hrvatska je ponovno puna života što je dijelom zasluga pronatalitetne politike koja zadnjih desetljeća daje rezultate i povratka potomaka hrvatskih iseljenika iz cijelog svijeta, a dijelom i zbog kvalitetne politike prema doseljenicima koje Hrvatska uspješno integrira u društvo.
Hrvatska uživa u imidžu zemlje vrhunske prirode, vrhunskih usluga zdravlja i tehnologije, vrhunskog sporta, vrhunske hrane i vrhunskog opuštanja uz kavu i čašicu razgovora. Zagrebački je Gornji grad depolitizirano turističko središte s mnoštvom restorana, noćnih klubova i turističkih sadržaja, a državne su institucije preseljene u preuređeni prostor Sveučilišne bolnice u Blatu gdje većinu poslova obavlja umjetna inteligencija.
Dubrovnik je politički i obrazovni centar jugoistočne Europe u partnerstvu s najboljim američkim i kineskim sveučilištima i regionalnim centrima EU-a, UN-a i NATO-a za ekologiju, ljudska prava, diplomaciju i vojnu strategiju. Hrvatsko je zagorje otvorilo brdsku cestu za bicikle, konje i kočije kojom europski turisti putuju od dvorca do dvorca, tragovima srednjeg vijeka. Dvorci su preuređeni u hotele i zabavne parkove s avatarima starih vitezova i velikaša, a za posjetitelje su organizirane edukacije, kongresni turizam i zdravstvene usluge.
Bivši vojni objekti i odmarališta uz Jadran postali su kampusi vodećih svjetskih sveučilišta u kojima se odvijaju programi kombinirani s međunarodnim sportskim igrama od jedriličarstva i vaterpola do veslanja, mačevanja i golfa. U suradnji s njemačkim investitorima na ličkoj je visoravni otvoren turistički zabavni park „Tragovima Winnetoua“ koji nudi planinski zrak, ličku hranu, rafting i istraživanje prirode. Hrvatska je uspješno realizirala projekt „Otoci znanja“ koji je obuhvatio Veliki Brijun (Europski centar nobelovaca), Prvić (Svjetska poduzetnička akademija), Koločep (Centar genetičkog inženjeringa) i Susak (Međunarodni etnološki institut).

U izradi scenarija sudjelovali su: prof. dr. sc. Goran Bandov, prof. dr. sc. Robert Mikac, prof. dr. sc. Velimir Srića i prof. dr. sc. Božo Skoko.